5. međunarodni umetnički simpozijum ART LINKS u KCNS

Prvi deo petog međunarodnog simpozijuma ART LINKS održaće se tokom maja 2019. godine u Novom Sadu u organizaciji Kulturnog centra Novi Sad, Udruženja likovnih umetnika Vojvodine – SULUV, Fondacije “Novi Sad 2021” i ljubljanskog udruženja likovnih umetnika – DLUL. Program obuhvata tri izložbe u tri galerijska prostora, video prezentaciju i performans, kao i saradnju različitih kulturnih subjekata. Tokom poslednjih desetak dana maja, Novosađani će imati priliku da vide radove dvanaest slovenačkih autora različitih generacija. Od 20. do 31. maja, u Malom likovnom salonu na samostalnoj izložbi će biti prikazani radovi Milene Gregorčič, dok će dan kasnije, 21. maja u klubu “Tribina mladih” biti otvorena izložba deset slovenačkih autora različitih generacija: Boris Beja, Petar Varl, Boris Gaberščik, Mojca Zlokarnik, Nina Koželj, Ivo Mršnik, Nataša Segulin, Zora Stančič, Črtomir Frelih i Arven Šakti Kralj Szomi. Obe izložbe biće otvorene za posetioce do 31. maja. Paralelno sa pripremama i realizacijom dve pomenute izložbe, od 1. do 31. maja u Novom Sadu boraviće i slovenačka umetnica Aleksandra Saška Gruden kao gost Udruženja likovnih umetnika Vojvodine u okviru rezidencijalnog projekta »Art Body Art«, koji SULUV ostvaruje u saradnji sa Fondacijom “Novi Sad 2021”. Ova umetnica, čije radove i performans smo imali prilike da vidimo u novosadskom MLS pre godinu dana, prikazaće svoje video radove i dokumentaciju sa prethodnih performansa u KS Svilara, 24. maja, dok će na samom kraju meseca, u galeriji SULUV (27-31. maj) prirediti izložbu radova, realizovanih tokom rezidencijalnog boravka u Novom Sadu. I ovaj put ART LINKS se organizuje na bazi reciprociteta, te će u narednoj godini dvanaest novosadskih umetnika predstaviti svoje radove u ljubljanskim galerijama. PROGRAM 5. ART LINKSA: 1 – 31. maj 2019. SULUV & Fondacija “Novi Sad 2021”, projekat “Art Bodi Art”: Rezidencijalni boravak umetnice Aleksandre Saške Gruden; 20. maj 2019. 19:30 časova – Galerija “Mali likovni salon”, Kulturni centar Novog Sada: Milena Gregorčič, Linije i transparence, samostalna izložba; 20 – 31. maj 2019. 21. maj 2019. 19:00 časova – klub “Tribina mladih”, Kulturni centar Novog Sada: PRE-PIH, grupna izložba slovenačkih umetnika: Boris Beja, Petar Varl, Boris Gaberščik, Mojca Zlokarnik, Nina Koželj, Ivo Mršnik, Nataša Segulin, Zora Stančič, Črtomir Frelih i Arven Šakti Kralj Szomi; 21 – 31. maj 2019. 24. maj 2019. 18:00 časova – Kulturna stanica Svilara: Aleksandra Saška Gruden, prezentacija video radova; 27. maj 2019. 20:00 časova – Galerija SULUV, Udruženje likovnih umetnika Vojvodine: Aleksandra Saška Gruden, samostalna prezentacija; 27 – 31. maj 2019; Boris Beja je diplomirao na Prirodno-tehničkom fakultetu u Ljubljani, a zatim je usavršio grafiku i nastavio studije na Akademiji likovnih umetnosti i dizajna, gde je i diplomirao (2013). Za svoj rad dobio je nekoliko nagrada i nominacija. Petra Varl je umetnica koja uglavnom radi u oblasti crtanja, grafike i instalacije. Svoj rad predstavila je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu i za njega je dobila brojne nagrade i priznanja. Kao redovni profesor predaje crtanje i grafiku na Odseku za likovne umetnosti Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Mariboru. Boris Gaberščik je biolog. Već tokom studija intenzivno se bavio fotografijom. 1986. godine stekao je status slobodnog radnika u kulturi i postao član Društva dizajnera Slovenije. Izlagao se na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Sloveniji i inostranstvu, a za svoj rad dobio je više priznanja i nagrada. Njegove fotografije nalaze se u javnim i privatnim kolekcijama. Milena Gregorčič rođena je u Ljubljani 1952. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani na Odseku za slikarstvo (1976). Postdiplomske studije nastavila je na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani na studijama grafike, gde je magistrirala (1978). Bavi se slikanjem, grafikom i dizajnom. Izlagala je na velikom broju samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Za svoj rad primila je 24 nacionalne i međunarodne nagrade i priznanja. Od 1976. članica je Udruženja likovnih umetnika Ljubljane u Udruženju slovenskih likovnih umetnika. Živi i radi u Ljubljani. Aleksandra Saška Gruden (1970), nakon što je završila studije na Fakultetu za obrazovanje u Mariboru, diplomirala je vajarstvo na Akademiji likovnih umetnosti i dizajna. Od 2006. godine radi kao nezavisni kulturni radnik. Svoje radove predstavlja na samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Pored toga, radi u različitim oblastima umetnosti, kao što su skulptura, instalacija, video, fotografija i performans, te je aktivno uključena u pedagoški, kustoski rad i likovnu kritiku. Član je različitih umetničkih udruženja i predsednik umetničkog saveta Udruženja likovnih umetnika Ljubljane. Mojca Zlokarnik je akademski slikar i grafičar, vanredni profesor i urednik. Završila je osnovne i postdiplomske studije slikarstva i magistrirala grafiku na ALUO u Ljubljani. Usavršavala se na studijskim putovanjima u inostranstvu. Nominovana je za nagradu kraljice Sonje u Norveškoj za grafiku (2016). Od marta 2017. godine predsednica je Udruženja likovnih umetnika Ljubljane. Nina Koželj je vizuelna umetnica mlađe generacije (rođena 1985), koja radi na polju skulpture i grafike. Izlagala je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u Sloveniji i inostranstvu. Godine 2010. dobila je stipendiju Švajcarske fondacije Vordemberge-Gildevart, a 2014. godine nagrađena je kao najbolji autor do 35 godina, na 49. međunarodnom takmičenju Ek-tempori u Piranu. Ivo Mršnik je diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani (1968), a zatim je specijalizirao slikarstvo i grafiku. Od 1978. godine zaposlen je na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani, a od 2005. godine je u penziji. Univerzitet u Ljubljani mu je 2011. godine dodelio titulu zaslužnog profesora. Nataša Segulin je diplomirala 1973. godine na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Radila je kao novinarka, urednica, glavna urednica TV Koper-Capodistria, TV Slovenija. Bavila se fotografijom dok je studirala istoriju umetnosti, ali nije joj se ozbiljnije posvećivala sve do svog penzionisanja (2011). Izlaže od 2013. godine na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Sloveniji i inostranstvu. Zora Stančič je vizuelna umetnica, diplomirala je na Akademiji likovnih umetnosti u Sarajevu i završila postdiplomske studije u ALUO u Ljubljani. Godine 2012. dobila je zvanje docenta za oblast likovne grafike na Univerzitetu u Ljubljani. Mnogi radovi joj se nalaze u stalnim zbirkama svetskih muzeja: Albertina (Beč), Fond National d’Art Contemporian (Pariz), The Jane Voorhees Zimmerli Art Museum Museum (Nju Džerzi). Črtomir Frelih je diplomirao na ALUO u Ljubljani (1985), a specijalizirao grafički dizajn (1990). Na istoj akademiji je položio magistarski rad iz umetničke didaktike (1997). Redovni je profesor grafike i šef Odseka za likovno obrazovanje na Univerzitetu u Ljubljani. Arven Šakti Kralj Szomi je diplomirala na Goldsmit koledžu, Univerziteta u Londonu, iz umetničke prakse i savremene kritičke teorije. Akademija likovnih umetnosti i dizajna Univerziteta u Ljubljani dodelila joj je titulu “Univerzitetski dizajner vizuelnih komunikacija”. Na istoj akademiji magistrirala je video i fotografiju. Radi u oblasti autorskih fotografija, videa, crteža i prostornih projekata. PRE-PIH Izabrana izložba članova DLUL-a Hodnici KCNS-a i klub »Tribina mladih«, Novi Sad 21 – 31. 5. 2019. Reč je o vizuelno intimnom iskustvu i premda je savremena umetnost podvrgnuta društvenim promenama, širokoj dostupnosti i tehnologiji koja se ubrzano razvija, ona osigurava poetsku membranu kroz koju se sa jedne strane vezuje za realnost, a sa druge strane ostaje hipnotična i emotivna. Tradicionalno umetničko okruženje zaista je prevazišlo granice i danas obuhvata umetnike iz drugih „ne-likovnih područja“, međutim, izložba deset odabranih autorki i autora, članova Udruženja likovnih umetnika Ljubljane, predstavlja pre svega dela koja svoj izvor nalaze u klasičnim medijima i tehnikama izražavanja. Kroz odabranu selekciju nastoje se izdvojiti neke pojave i tendencije razvoja umetnosti unutar udruženja, koje uključuje skoro 400 članica i članova. Tako su u hodnicima KCNS-a predstavljena dela autora, koja kroz prostornu instalaciju, objekat i vajarsku postavku prikazuju deo ostvarenja koja se oslanjaju na prostor ili uzimaju prostor kao gradivni materijal ili temelj rada koji naseljavaju sadržaji. Ona nude čulno putovanje u svet materijala, oblika, misli i senzualnosti. U klubu »Tribina mladih«, radove predstavljaju autori koji koriste 2D prostor i putem medija grafike i fotografije govore o doživljaju prostora unutar njih i reflektuju društvena zbivanja kroz unutrašnju prizmu stvarajući estetsku spoznaju lepote. Širina selekcije ogleda se i u nizu prepoznatljivih slovenačkih stvaralaca, koji potiču iz različitih sredina, generacija i vizualnih izraza i motiva. Umetnice i umetnici u svojim delima kritički, često ironijski i razigrano, reaguju na mnoge protivrečnosti i kulturne izazove kojima su okruženi. Nina Koželj i Boris Beja kroz objekat pokazuju onaj deo koji odražava društveni segment marginalizovane ideje. Koželjeva ulazi u prostor sa nekom vrstom spomen-oltara koji čine veštački sneško, plastično cveće i uokvirena fotografija skulpture koja nije prisutna na izložbi, na taj način aludirajući na večnu prisutnost, a istovremeno i neistinitost bola. Beja se, međutim, oslanja na obrazac kroz koji se tematizuju odnosi između intimnog i društvenog, između slobode i ropstva, prirode i društva, dok je »Object« takođe mesto za borbu s boli i sredstvo za pronalaženje istine o sebi. Isto tako, putem realne, ali varljive slike, Črtomir Frelih sa svojim FoxBox-om, neposredno obraća posetiocu, gledaocu kome nudi kutiju u zamenu za selfije. Sa druge strane, Ivo Mršnik sa svojim zapisom/psihogramom, kako ga sam naziva, na računarskom papiru stvara dijalog između izrazito lične i ekspresivne linije, koja odražava njegovo mentalno raspoloženje, i industrijski perforiranog nosača. U klubu »Tribina mladih« nalazimo različite pristupe: Zora Stančič, sa štampanim kompjuterski obrađenim fotografijama prateći put svoje mrtve majke, suočava se s bolom odlaska i tragovima koje za sobom ostavljaju odnosi. Nasuprot Petre Varl, gde iz praznine izlazi neodštampan papir koji se savija tako da reagujući na svetlo u prostoriji stvara strukturirane oblike. Fotografije Nataše Segulin predstavljaju igru svetlosti i senke, bezvremenu lepotu odražava kapak na plafonu u intimi hotelske sobe u Marsali na Siciliji. Ovo je igra aluzija, suptilnosti i senzibilnosti. Sličnim sadržajima bavi se i Mojca Zlokarnik, osim što je njen medij izražavanja grafika – linorez u boji. Ona uvek štampa sama, te su taktilnost reljefne štampe i senzualno prisustvo boje njeni temeljni izrazi. Taktilnost i analognost predstavljaju sastavni deo i radova Borisa Gaberščika, koji je u svojoj fotografiji posvećen prefinjenoj mrtvoj prirodi, gde sa beskrajnim strpljenjem izvanrednog posmatrača beleži fine refleksije i baršunastu tamu. I poslednje, ali ne i najmanje važno, fotografije Arvene Šakti Kralj Szomi kroz zaokruženu seriju crno-belih fotografija pružaju svojevrsne slikovne kompozicije koje donose priču o istraživanju devojke na prelazu u odraslo doba. Uprkos brojnim pokušajima definisanja, umetnost u svojoj procesnoj prirodi izbegava označavanje i iskušava nas: da li je analizirati ili se prepustiti doživljaju i slediti stvorenu lepotu, koja predstavlja novu stvarnost. Ova izložba nastoji da podstakne ovo drugo kroz iskrenu ispovest: poverenje u umetnost danas. Aleksandra Saška Gruden, vizuelna umetnica Linije i transparence Samostalna izložba Milene Gregorčič Mali likovni salon KCNS, Novi Sad 20 – 31. 5. 2019. Akademska slikarka Milena Gregorčič je autorka koja je u umetnosti posvećena apstrakciji, preko koje se slobodno likovno izražava u okviru zadatog stvaralačkog puta, sa posebnim interesovanjem koje leži u traganju za umetničkim rešenjima začudnih prostora i dimenzija. Vezu između izgleda, prisutnosti i suštine slike čini samo transparentna glatka folija, neobična slikarska podloga na kojoj se nižu i prepliću izuzetno dugačke linije, likovne površine koje su često duže od deset metara, predstavljaju polje iz kojeg izranjaju nemimetički događaji. Autorka čiji se umetnički svet sastoji od bogatstva punih i prozirnih linija, pred nas stavlja svojevrstan konceptualni pejzaž kosmičkih dimenzija, koji zalaze u prostor i tvore trodimenzionalno telo slika na valovitoj likovnoj površini. Na stvaralačkom putu, autorka nas vodi sa sobom u naš sopstveni kosmički bezmerni svet univerzuma po kojem širi, poput pauka tka finu mrežu, i prepliće horizonte za meditaciju. Njen rad neprekidno prati rešavanje zadatih umetničkih problema i u polje likovne umetnosti uvodi načelo sveprisutnosti i kosmičkog poretka koje proizilazi iz beskonačnosti i koje nosimo u sebi. Stremi večitom traganju i promišljanju dualnosti, kako u životu tako i u umetničkom delu, koje se kači i postavlja u prostoru tako da ima dva lica, što se može shvatiti kao dve strane medalje. Ona nema uzor, već samostalno korača samotnim slikarskim putem na kojem sama postavlja nove izazove i nove ciljeve, kojima se, zbog perfekcionizma u radu, nikada ne vidi kraj, a koji se uvek javljaju kao novi. Suštinu i osnovu njenih likovnih površina predstavlja kondenzacija umetničkog dela i borba između svetlosti, blago zamagljene providnosti i gotovo beskonačne linije, čime se stvara iluzija homogenosti. Plemeniti meditativni pejzaž je kompleksan i sveden na najnužnije, i sve deluje nekako kao da bi autorka da izađe iz kaveza otete slobode. U njenom radu nema spekulativnih stavova niti trendovskog usmerenja, nego se pred nama na likovnoj površini otvaraju nova razmišljanja, uz prisustvo autorkinog večnog traganja za odgovorom na pitanje: „Kako osmisliti ovaj svet?” Olga Butinar Čeh, prof. istorije umetnosti „Art Body Art“ Rezidencijalni boravak Aleksandre Saške Gruden u organizaciji SULUV-a i Fondacije 2021 Prezentacija video radova: Kulturna stanica Svilara, Novi Sad 24. 5. 2019. Samostalna izložba i performans: Galerija SULUV, Novi Sad 27 – 31. 5. 2019. U Novom Sadu, kroz kontakt sa lokalnim okruženjem, pažnja autorke biće usmerena pre svega na položaj moderne žene u društvenoj zajednici. Kroz interesovanje za istorijsko-društvenu pozadinu, istraživaće poluge i mehanizme vrednosti kao i identitet moderne žene. Koristiće različite pristupe, od upoznavanja sa dostupnom istorijskom građom, preko dokumentovanja, do beleženja audio i video materijala, a finalni rezultat će, pored izložbe/knjige umetnika biti i performans. (Prema nalazima studije „Kultura rađanja i partnerski život u Srbiji”, koju je sproveo Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, a radi pomoći u razumevanju društvenog položaja žena, posebno u životnom dobu kada se odlučuju na majčinstvo, najmlađa je generacija srpskih žena po konzervativnim, nacionalističkim i patrijarhalnim stavovima slična starijoj generaciji, podržavajući povratak žena u kuhinju, zagovarajući etničke zajednice i suprotstavljanje feminizmu, a u najekstremnijem obliku odobravajući sterilizaciju siromašnih, zabranu pobačaja i obrezivanje žena bez dece. Većina emancipovanih žena pripada srednjoj generaciji. Objavljeno u DELU, 6.4.2018. godine)