Inspirativno predavanje istoričarke dr Kolaković u KCNS-u

Tribina „Napojeni zapadnjačkim duhom:

Tribina „Napojeni zapadnjačkim duhom: prilog školovanju srpskih intelektualaca u Parizu do Velikog rata“ održana je u ponedeljak 7. maja u Klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bila je dr Aleksandra Kolaković.

Autorka je tribinu započela podsećanjem da je moderna  srpska država ulagala u obrazovanje po evropskim uslovima, što je podrazumevalo i školovanje u inostranstvu. Prvi stipendisti  upućeni su na školovanje u Rudarsku akademiju u Beč, a druga grupa je otišla u Peštu. Svako ministarstvo slalo je određeni broj stipendista na školovanje u evropske zemlje.

Podsticanje obrazovanja rezultiralo je i osnivanjem Društva srpske slovesnosti koje je preraslo u Srpsku kraljevsku akademiju 1886. godine. Bitan podatak je i da je Licej prerastao 1905. godine u Beogradski univerzitet.

Sticanje obrazovanja u francuskim univerzitetskim centrima od 1841. godine, kada je u tu državu upućen prvi državni stipendista (blagodejanac), pa do 1914. godine, imalo je snažan uticaj na formiranje srpske inteligencije, a posredno i na srpsko društvo i organizovanje države.

Foto: KCNS

Najveći broj srpskih studenata u Francuskoj studirao je medicinu (51 procenat) i prava (37 procenata), a ostali književnost i prirodne nauke, ili su se usavršavali u vojnim i umetničkim školama.

Prvi državni stipendista iz Srbije koji je upućen na školovanje u Francuskoj, na Sorbonu, bio je Jovan Marinović, koji je imao zadatak da se obuči za vođenje kancelarije i diplomatske  prepiske. On je od 1855. godine bio prvi srpski ambasador u Francuskoj, odnosno poslanik, kako se govorilo u to vreme.

U Parizu su Konstantin Nikolajević i Filip Hristić studirali pravo i filozofiju, a Milutin Garašanin bio je u Vojnoj školi u Mecu. Petar Prvi Karađorđević obrazovao se najpre na koledžu Sen Barb u Parizu, a kasnije na čuvenoj Vojnoj akademiji Sen Sir.

Autorka Kolaković na kraju je ukazala na promene koje su nastale u srpskom društvu po povratku obrazovanih Srba iz Francuske. Sve je to imalo veliki uticaj na formiranje srpske inteligencije, ali i na razvoj francusko-srpskih odnosa.

Ostavite odgovor