SOCIJALNO AGROPREDUZETNIŠTVO U FUNKCIJI ZAPOŠLJAVANJA RANJIVIH KATEGORIJA

U AP Vojvodini, gde dominiraju mala i isparcelisana poljoprivredna gazdinstva, a gde su organski i drugi sistemi održive poljoprivrede malo zastupljeni, postoji potreba i uslovi za dinamiziranjem ovih sistema proizvodnje. S obzirom da je sve izraženiji nedostatak aktivne radne snage za poljoprivredne radove, kao mogućnost se pruža osposobljavanje socijalnih kategorija stanovništva i njihov angažman na poljoprivrednim gazdinstvima. U cilju razvoja socijalnog agropreduzetništva, neophodna je edukacija i finansijska podrška od strane lokalne zajednice. Vremenom je sasvim moguće da socijalno agropreduzetništvo generiše značajan profit za poljoprivrednike.Takođe, preduzetnici su shvatili da iz takvog načina poslovanja mogu da izvuku značajne konkurentske prednosti . Socijalno agropreduzetništvo zahteva dvostruku vrstu profesionalizma: poljoprivrednici moraju imati stručna znanja, kao i posebna znanja koja se odnose na psihologiju i razumevanje ponašanja pripadnika socijalnih grupa. Nedovoljno razvijena svest o potrebi svih ljudi da rade i osećaju se korisnim utiče na slab razvoj socijalnog agropreduzetništva. Sezonski karakter poljoprivrede i uopšte potreba organske proizvodnje za većim količinama radne snage može uticati na razvoj ovog načina proizvodnje.  Zato, se kao jedan od načina rešavanja ovog problema nudi mogućnost zapošljavanja osoba iz socijalnih kategorija, a kojima bi se prilagodile radne operacije ili bi pak obavljali jednostavnije poslove kao što su pakovanje, sortiranje, itd. Na području AP Vojvodine, postoje uslovi za razvoj organske proizvodnje kroz model socijalnog preduzetništva. Jačanjem kapaciteta i podrškom države programima socijalnog preduzetništva moguće je prirodne i humane resurse staviti u funkciju proizvodnje zdravstveno bezbedne hrane i uspostavljanje bolje socijalne kohezije. Uključivanje ranjivih i teže zapošljivih kategorija kao što su : osobe sa posebnim potrebama,samohrani roditelji,izbegla i prognana lica,osobe sa invaliditetom,osobe koje su bile žrtve nasilja,izlečene osobe od bolesti zavisnosti,stariji od 50 god i mladjih od 30 god.…. ima potencijal da unapredi poslovanje organskih poljoprivrednih gazdinstava i smanji nezaposlenost navedenih kategorija. Razvoj socijalnog agropreduzetništva u AP Vojvodini se pre vidi kao mera koja ima potencijal da ublaži određene socijalne i ekonomske probleme, a zatim i kao način socijalne inkluzije i rehabilitacije marginalnih društvenih grupa. Za razvoj socijalnog agropreduzetništva u organskoj proizvodnji u AP Vojvodini neophodno je razraditi adekvatnu strategiju, ulagati u infrastrukturu, edukovati poljoprivrednike i finansijski podsticaji (subvencije, povlašćeni krediti, povoljnija javna nabavka), umrežavanje aktera, promocije, inovirati zakonodavni okvir i razvijati socijalnu svest. Potrebni su podsticaji za poljoprivrednike u vidu poreskih olakšica, subvencija i drugih beneficija, kao bi se oni motivisali i imali interes da uključe u većoj meri socijalno osetljive društvene grupe, a radi uspostavljanja socijalne kohezije,smanjenja siromaštva i nezaposlenosti  u društvu i razvoja održive poljoprivrede. Primeri dobre prakse I održivosti ovog modela alternativne I društveno odgovorne ekonomije kroz koju se radon integrišu ranjive kategorije stanovništva sve više su prisutni širom AP Vojvodine: Sigurna kuća u Somboru(Dobra bašta) i Sremskoj Mitrovici (Mitrovačka dobra bašta) angažovala je u organskoj proizvodnji zdrave hrane žene koje su bile žrtve nasilja, Soc.zadruga u Pivnicama (Organski proizvodi iz Pivnica) udružila je više gazdinstava i sezonski zaposlila preko 70 lica koja su bila nezaposlena,KPZ Sremska Mitrovica pokrenula je proizvodnju organskih kornišona na 4 ha I radno angažovala osudjenike(60) od kojih su mnogi nakon odslužene kazne pokrenuli svoju organsku proizvodnju, U poljoprivrednim inkubatorima u Zrenjaninu I Novom Bečeju kao i u Farm inkubatoru u Selenči  , mladi i teže zapošljiva lica  dobijaju šansu da pokrenu sopstvenu proizvodnju dok u Edukativnom kampu Čenej , mladi sa smetnjama u razvoju iz SOŠO “ Milan Petrović” na svom imanju proizvode organsko povrće. Sa dovoljno razmišljanja, genijalnosti, odlučnosti i kapitala, skoro svako organsko poljoprivredno gazdinstvo u AP Vojvodini bi moglo biti prilagođeno za radni angažman socijalno osetljivih grupa stanovništva, a u funkciji proizvodnje kvalitetne zdravstveno bezbedne hrane i socijalne kohezije.   Autor mr Pavle Počuč Zam. sekretara za privredu APV  

Ostavite odgovor