Tribina „100 godina od prisajedinjenja 1918-2018“ 16. novembra u klubu „Tribina mladih“

U organizaciji Centra za društvenu stabilnost, u petak, 16. novembra 2018. godine, s početkom u 19 časova, u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada održaće se tribina „100 GODINA OD PRISAJEDINJENJA 1918-2018“.  Centar za društvenu stabilnost se pridružuje  impozantnim naporima državnih organa Republike Srbije, ustanova srpske nauke, umetnosti, prosvete i, uopšte kulture u našoj zemlji, u nameri da kao društvo u celini na dostojanstven način obeležimo veliki jubilej – jedan vek od PRISAJEDINJENJA SREMA, BAČKE, BANATA I BARANJE Kraljevini Srbiji, koji naša država, putem prigodnih programa obeležava krajem novembra 2018. godine. U istorijatu ovih prostranstava, kao i u istoriji srpskog naroda, jubilej višegodišnjice, pa i stogodišnjice određenog istorijskog događaja, uglavnom poseduje određene, veoma specifične karakteristike, koje se obično ogledaju u činjenici da nakon više decenija, kao i posle jednog stoleća, rezultati istorijskih događaja, stanja i procesa iz prošlosti, ne opstanu do dana kada bi trebalo da bude obeležen taj njihov jubilej. Prisajedinjenje današnjih prostora Vojvodine matici Srbiji od pre jednog veka predstavlja grandiozan uspeh višestoletne državotvorne misli prečanskih Srba i drugih nacionalnih zajednica u severnoj srpskoj pokrajini, koji se održao i nakon stotinu godina, ali koji danas predstavlja i jednu trajnu i neopozivu kategoriju savremene političke zbilje. U kojim parametrima istorijsko-naučnih i političko-kulturoloških kategorija je potrebno da posmatramo čin Prisajedinjenja i koji je značaj Zbora u Rumi od 24. novembra 1918. godine i Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji od 25. novembra 1918. godine, odgovore će ponuditi uvaženi gosti i sagovornici Centra za društvenu stabilnost na predstojećoj tribini: gospodin Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade, dr Đorđe Đurić, istoričar i dr Saša Marković, istoričar. Moderator tribine je msr Ognjen Karanović, direktor CZDS i istoričar.

Ostavite odgovor