U periodu od 2012. do 2025. godine, Srbija je napravila značajan pomak u rešavanju jednog od svojih ključnih socio-ekonomskih problema – visoke stope nezaposlenosti. Sa alarmantnih 25,9% nezaposlenih 2012. godine, zemlja je uspela da do 2025. godine svede taj procenat na 9,1%, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Ovaj pad nezaposlenosti ne predstavlja samo brojčani uspeh već i signal dublje ekonomske transformacije koja se odigrala u prethodnoj deceniji.U ovom članku analiziramo koji su faktori doprineli ovom pozitivnom trendu, koje su politike imale ključnu ulogu, kao i koji su izazovi i dalje prisutni na tržištu rada. Hronologija pada nezaposlenosti:Godina Stopa nezaposlenosti (%)2012 25,92014 19,42016 15,32018 11,32020 9,92023 9,82025 (Q1) 9,1Izvor: Republički zavod za statistikuKljučni faktori koji su doprineli smanjenju nezaposlenosti
Makroekonomska stabilizacija
Od 2014. godine, sprovedene su mere fiskalne konsolidacije, koje su doprinele stabilizaciji javnih finansija i povećanju poverenja investitora. Ova stabilnost bila je osnov za privlačenje domaćih i stranih ulaganja.
Strane direktne investicije (SDI)
Srbija je od sredine 2012 postala regionalni lider po visini stranih investicija. Investicija u industriju, IT sektoru i automobilskoj industriji doneli su nova radna mesta, posebno u manjim sredinama.
Digitalna transformacija i razvoj IT sektora
IT industrija beleži godišnje stope rasta preko 20%, a broj zaposlenih u ovom sektoru višestruko je uvećan. Rad na daljinu i freelancing dodatno su smanjili zavisnost od tradicionalnih oblika zapošljavanja.
Podrška preduzetništvu i samozapošljavanju
Programi subvencija za samozapošljavanje, žensko preduzetništvo i ruralni razvoj omogućili su hiljadama građana da otpočnu sopstveni posao bez velikog kapitala.
Reforma obrazovanja i veće usklađivanje sa tržištem rada
Uvođenje dualnog obrazovanja, razvoj stručnih škola i saradnja sa privredom omogućili su veću zapošljivost mladih.Izazovi koji ostajuIako su brojke impresivne, i dalje postoje ozbiljni izazovi:*Visoka nezaposlenost mladih (posebno onih bez iskustva)*Regionalne razlike – veća nezaposlenost u istočnoj i južnoj Srbiji*Dominacija radnih mesta sa niskim platama i slabim sigurnosnim mrežama*Neformalna ekonomija i rad „na crno“Pad nezaposlenosti sa 25,9% na 9,1% u periodu od 2012. do 2025. godine predstavlja značajan uspeh za Srbiju, kako u statističkom, tako i u suštinskom smislu. Brojka odražava veći stepen ekonomske aktivnosti, uspešne državne politike zapošljavanja, ali i sve veću spremnost građana da se uključe u tržište rada kroz nove oblike angažovanja – od IT sektora do preduzetništva.Srbija je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja ima jednocifrenu stopu nezaposlenosti ali i najveću stopu zaposlenosti što je od izuzetnog značaja za sveukupni ekonomski razvoj Republike Srbije.Foto : Free Pixabay