Prvi od 3 najveća mita u koje verujete

1. Ne jedem masno, da se ne ugojim Da li vas masti goje? Ne. Prosto i jednostavno, masti vas ne goje i to što izbegavate masnu hranu, da se ne bi ugojili, apsolutno nema veze sa time šta želite da postignete. Neprijatelj #1 vašeg tela su šećeri, a ne masti. Punomasni proizvodi su dobri za vaše zdravlje i postoje brojni dokazi da masti ne dovode do srčanih problema, nego vas upravo štite od istih pa i od dijabetesa tipa 2. Švedski stručnjak dr Andreas Enfeldt, osmislio je program ishrane sa manje ugljenih hidrata a više masti, kaže da mnogi misle da je njegov režim ishrane “tempirana bomba”, mada, kada pogeldate da svugde u svetu postoji sve više gojaznih, dok se broj ljudi sa prekomernom težinom u Švedskoj smanjuje, možda ovaj pristup i nije tolika ludost. Istraživanja Švedskog zdravstvenog veća pokazala su da je upravo ovakav režim ishrane najbolji, ne samo za skidanje kilograma, nego i za smanjivanje rizika od kardiovaskilarnih bolesti kod gojaznih ljudi. Naravno da nije isto da li ćete svoje kalorijske potrebe za mastima rešavati jedući slaninu, ili jedući orahe, lešnike, bademe i avokado. I jedno i drugo su pretežno “masti” ali je ogromna razlika kako deluju na vaše zdravlje.
Foto: Unsplash, fotograf Chuttersnap
Najveći problem za važe telo je prerađena hrana, sa mnogo masti i šećera (i to rafinisanog šećera i loših masti), koja se u razvijenim zemljama (a u poslednje vreme i kod nas) konzumira sve više. Dijeta siromašna ugljenim hidratima poput testenine, hleba, pirinča i slatkiša, a bogata masnoćama i proteinima, poput slanine, pavlake, piletine i sličnim namirnicama, dovodi do bržeg gubitka masnoća u telu. Kombinacija niskog nivoa dobrog holesterola i visokog nivoa masnih kiselina odgovorna je za začepljenje arterija i povećava rizik od moždanog i srčanog udara. Velike količine masti u ishrani to ne rade vasem organizmu, to rade šečeri. Ključ mršavljenja je u negativnom energetskom bilansu, tj. u težnji da konzumiramo manje nego što trošimo, a to da li su kalorije iz proteina, ugljenih hidrata ili masti mnogo manje je važno nego što smo učeni. “Nisu problem čak ni ugljeni hidrati u određenoj meri, već prejedanje” – kaže nutricionista Ana Lipowatz
foto: Unsplash , fotograf Heder Neves
Dakle, zastanite za trenutak, pogledajte šta jedete, kako i koliko, možda vam je rešenje problema na dohvat ruke. Petkom za Vojvođanske Vesti : Vladimir Tepavac, trener                                          U poslu od 2008. godine, posvećen funkcionalnim treninzima sa elementima Olimpijskog dizanja i Girevoy sporta

Ostavite odgovor