Život je situacija poput karate meča

Karate je veoma interaktivan sport, koji iziskuje samodisciplinu i ovladavanje sopstvenom koncentracijom. Za karatistu je značajno da upravlja svojom borbenošću i da zna kako da iskontroliše svoje emocije. Ovaj sport je vremenom evoluirao, te se pored starijih, sve više dece odlučuje za posvećivanje i bavljenje karateom. Karatistkinja Tara Ropret, osvojila je bronzanu medalju za Srbiju, na nedavno završenom Evropskom prvenstvu u Rusiji. Tara je članica beogradskog karate kluba Nippon koji ulazi u dvadesetu godinu postojanja, a pored bavljenja karateom, ona, takođe, studira psihologiju. Budući da je karate jedinstven sistem treninga koji vodi sjedinjavanju svesti i tela, povezanost ovog sporta sa psihologijom je očigledna. Govoreći o utiscima sa nedavno završenog turnira, Tara kaže da je velika čast predstavljati Srbiju na bilo kom takmičenju. – Najlepši je osećaj stajati na postolju i slušati svoju himnu. Izuzetno mi je drago što sam to postigla za svoju zemlju i za svoj klub, bez čije pomoći ništa od toga ne bi bilo moguće. Karate je individualan sport, ali timski duh svakako postoji. Ova medalja otvoriće mi mnoga vrata ka daljim seniorskim takmičenjima – kaže Tara Ropret.
Foto: Facebook Karate Klub Nippon
Cilј karate vežbanja je izlaganje ekstremnom treningu koji treba da izazove dileme u svesti, a onda i put ka rešavanju tih dilema. Mentalna spremnost i veština kojom se karatista suprotstavlja protivniku, trebalo bi da postane životna veština kojom bi se mogli rešavati svakodnevni životni problemi. Šef odeljenja za dijagnostiku treniranosti sportista na Pokrajinskom zavodu za sport i medicinu sporta, dr sc Dragan Doder, smatra da je potrebna određena mentalna zrelost kako bi se shvatio koncept na kojem počiva karate. – Pubertet predstavja najzreiji period za početak treniranja, jer su telo i svest u procesu formiranja i sazrevanja. Redovan trening utiče na formiranje i oblikovanje tela, a što je još važnije, inicira usvajanje etičkih i moralnih principa, koji presudno utiču na fomiranje zdrave ličnosti. U tom periodu, deca koja počinju sa bavljenjem ovog sporta, uče kako da pobede sebe, što je daleko teže nego savladavanje protivnika, budući da je smisao karatea samoizgrađivanje i težnja za što boljom verzijom svog bića – kaže Dragan Doder. Tatjana Petrović, prvakinja u karateu,  „Samuraj u Srbiji“, a ujedno majka i trener Tare Ropret, smatra da je uspešnost u karateu zagarantovana ukoliko se onaj koji odluči da se bavi ovim sportom, maksimalno posveti svojoj misiji. Ona za sebe kaže da vodi paralelni život i da svaki momenat karatiste mora da bude isplaniran, kako bi se sve stiglo u što kraćem roku. Govoreći o svom odnosu sa Tarom, Tanja kaže da je on specifičan, jer je s jedne strane majčinski, a sa druge strane profesionalni, ali je cilj isti, biti tu za nju u svakom segmentu života. – Tara i ja balansiramo između mama i ćerka i trener i takmičar. Dok ide mojim stopama, Tara ima težak zadatak da pomeri granice i da pobedi visoke standarde odgovornosti koje je nasledila. To za sobom nosi veliko opterećenje, ali uprkos tome, Tara uspeva da se nosi sa svim poteškoćama i odricanjima, kao i da odgovori na sva svoja pitanja i dileme. Ja nisam imala takva opterećenja i divim joj se na snazi i upornosti. Iako kaže da sam njen uzor, ja duboko u sebi znam da je ona već bolja od mene, a ja sam preponosna na njen dosadašnji uspeh i kao majka i kao trener – kaže Tatjana Petrović. Po primeru Tare, poželjno je baviti se ovim sportom, naročito u dečijem uzrastu, jer će ona pored osnovnih motoričkih sposobnosti naučiti šta je poštovanje, strpljenje, timski duh, poboljšati koncentraciju i fokusiranost, ne samo tokom meča, nego i u svakodnevnom životu. Bavljenjem ovim sportom koji je ujedno i životna filozofija i iskustvena spremnost, karatisti mogu doći do saznanja da je karate životna borba gde je pobednik uvek sam. Takva borba daje okvire vaspitanja svake ličnosti i svakog pojedinca hrani visokim ljudskim vrednostima. Životno pravilo je opstanak, a karate pravilo je dati uvek maksimum od sebe u datom trenutku. Za Vojvođanske vesti: Anđela Andrijević

Ostavite odgovor