ČARDAK: MILINA JE HODATI OBELEŽNIM STAZAMA KROZ PEŠČARSKE ŠUME

Ovih dana je sve primetnija navala na destinacije izdašne zelenilom i čistim vazduhom poput Deliblatske peščare, gde pored Devojčakog bunara najveću pažnju ljubitelja prirode privlači Školsko-rekreativni centar „Čardak”, navodi 013info. Ovo prelepo mesto, izgrađeno na radnim akcijama osamdesetih godina prošlog veka, nalazi se na oko 42 kilometra od Pančeva, a laganom vožnjom do tamo se može stići za otprilike isto toliko minuta putem preko Dolova, Mramorka i Deliblata. Sam „Čardak” zapravo predstavlja kompleks paviljona za smeštaj ljudi, sportskih terena i restorana, ali ono najlepše su okolne mešovite šume, izbrazdane obeleženim pešačkim staza, na kojima se nalaze putokazi, markacije i panoi koji pružaju najbitnije informacije o ovom rezervatu prirode. Sve to je nastalo zahvaljujući velikom trudu pančevačkog Planinarskog društva „Jelenak”, pored ostalog prepoznatljivog i po masovnoj manifestaciji pod nazivom „U bojama ruja”, koja se dešava početkom oktobra, kada se u ovaj deo Peščare sjati više stotina ljudi, prevashodno dece osnovnoškolskog uzrasta. I u ostataku vremena, pre svega, tokom toplijih godišnjih doba, naročito vikendom, sve je veća gužva, a ljudi dolaze ne samo iz Pančeva, već i iz Beograda i drugih okolnih mesta Tako je i ovih dana, kada se mogu videti mnogobrojni posetioci kako šetaju nekom od sedam obeležnih staza, rekreiraju se na terenima ili okrepljuju u restoranu uz piće i specijaltite od divljači poput pljeskavica ili gulaša od jelena i divlje svinje. Inače, kompleks „Čardak” je pravljen sedamdesetih godina prošlog veka i bio namenjen za potrebe radnih akcija, ali je ubrzo postao školsko-rekreativni centar za učeničku nastavu u prirodi, Pauza u aktivnostima nastala je devedesetih godina, a po završetku ratova tu su se smestile izbeglice, kada je to mesto porpilično zapušteno. U međuvremenu su prognanici otišli, da bi kompleks bio delimično rekonstruisan i sada služi svojoj nameni, odnosno ljudima koji mogu ovde mogu provode vreme u raskošnoj prirodi bogatoj šumama, ali i raznim retkim biljnim vrstama poput božura, gorocveta, đurđevka, kovilja… Jedinu izvesnu nelagodu stvara odluka Šumskog gazdinstva „Banat” da se naplaćuje ulaz svima, čak i deci, pa i kada organizavano dolaze preko svojih škola. Izvor: 013info