Tribina „Srpsko–bugarski rat 1885. godine – uzroci istorijskog nesporazuma“ 08. aprila u klubu „Tribina mladih“

Tribina „Srpsko–bugarski rat 1885. godine – uzroci istorijskog nesporazuma“, biće održana u ponedeljak, 08. aprila u 19 časova u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač je msr Srđan Graovac, istoričar. „Šteta koju nam je on učinio, sastojala se u tome, što je naš dobar glas bio upropašćen. Ceo svet je držao da mi imamo veću i bolju vojsku nego Bugari i kad su nas Bugari, na opšte iznenađenje, tukli, to se tumačilo isto toliko našim kukavičlukom koliko njihovim junaštvom. Bolesna strašljivost kralja Milana zalepila se, u neku ruku, za ceo srpski narod, kao da je to naša nacionalna osobina. Iako smo mi bili neistrošen seljački narod, koji zacelo nije patio od suviše kulture, o nama se govorilo kao o jednom narodu koji je stao da se kvari i da se izmeće, čim je okusio prve ‘plodove civilizacije’. Mi smo izgledali mekušci, ne samo za kulturne napore Zapadne Evrope, nego nesposobni čak i za ono vojevanje koje je balkanskim narodima ležalo u krvi. U očima Evrope, mi smo izgubili svaki vojni, pa s njime i svaki politički značaj. Među balkanskim narodima mi smo se srozali na poslednje mesto. Na prvo mesto uzdigli su se Bugari. Oni su važili za najveću vojnu silu na Balkanu; Bugarska, to je bila mala Pruska, koja je imala pre a i posle da nametne svoju prevlast celom poluostrvu. Rđavo mišljenje koje se u Evropi stvorilo o nama, uticalo je nepovoljno i na nas same. Mi smo stali sumnjati o svojoj vlastitoj vrednosti… Slivnica, koja nam je ubila veru u nas same, bila je jedna od onih vojnih nedaća koje su mnogo štetnije svojim daljim moralnim posledicama, nego neposrednim političkim gubicima…“ Citirajući Jovana Ristića, ove reči zapisao je Slobodan Jovanović i iste su se odnosile na tragični oružani sukob između Srbije i Bugarske, tj. na kratkotrajni rat iz 1885. godine koji je, pokazalo se, umnogome uslovio izrazito međunacionalno i međudržavno nepoverenje između dve balkanske države i naroda u decenijama koje su usledile. Srpsko-bugarski rat iz 1885. godine do sada je, u priličnoj meri, ali ne i u potpunosti, bila marginalizovana tema u srpskoj istoriografiji. Međutim, ista je veoma značajna za sveobuhvatno razumevanje svih potonjih istorijskih stanja i procesa koji su pratili „život Balkana“ u narednih gotovo vek i po od početka i svršetka pomenutog rata. Iz kojih razloga je izbio rat između Bugarske i Srbije, koja je bila uloga srpskog kralja Milana, Austrougarske, Velike Britanije, Rusije i drugih činilaca ondašnje „evropske političke scene“ u „istorijskoj svađi“ Srba i Bugara, pokušaćemo da otkrijemo u okviru predstojećih razgovora na „Tribini mladih“ Kulturnog centra Novog Sada.

Ostavite odgovor